July 6, 2026

Opinion

Advertisement
Pwovizyon zam kap grandi nan Amerik la soulve kesyon sou pwodiksyon twòp ak sekirite piblik

Pwovizyon zam kap grandi nan Amerik la soulve kesyon sou pwodiksyon twòp ak sekirite piblik

Etazini deja gen plis zam afe posede sivil pase moun, yon distenksyon san parèy nenpòt lòt kote nan mond lan. Chèchè yo estime gen apeprè 500 milyon zam afe prive an sikilasyon, konpare ak yon popilasyon ameriken ki anviwon 345 milyon moun, oswa apeprè 1.45 zam pou chak rezidan. Ekspè nan sante piblik, defansè prevansyon vyolans, ak chèchè yo di nimewo sa yo ilistre yon pwoblèm pi laj: kontinye pwodiksyon dè milyon de nouvo zam afe chak ane ajoute nan yon rezèv sivil deja masiv zam, menm lè akablan majorite nan zam afe ki egziste deja rete an sikilasyon pou dè dekad.

Entèdiksyon machin Chinwa yo pa bon pou Amerik la

Entèdiksyon machin Chinwa yo pa bon pou Amerik la

Etazini te diskite depi lontan ke mete restriksyon sou machin Chinwa yo nesesè pou pwoteje sekirite nasyonal ak ranfòse fabrikasyon otomobil domestik. Pandan ke pwoteje teknoloji sansib ak done konsomatè yo se yon responsablite lejitim gouvènman an, apwòch aktyèl la riske diminye chwa konsomatè yo, limite konpetisyon, ak ralanti inovasyon. Youn nan egzanp ki pi klè se depa Polestar nan mache ameriken an. Konpayi an ap fini operasyon Ameriken li yo apre li pa kapab konfòme yo ak règleman federal ki entèdi vann machin konekte ki gen sèten lojisyèl ak pyès ki nan konpitè Chinwa oswa Ris. Paske Polestar se Geely ki posede majorite, li te refize otorizasyon ki te pèmèt kèk konpetitè kontinye opere Ozetazini.

Iwoni nan sitwayènte dwa nesans: yon fwa Amerik te refize sitwayènte premye pèp li yo

Iwoni nan sitwayènte dwa nesans: yon fwa Amerik te refize sitwayènte premye pèp li yo

Deba sou sitwayènte dwa nesans souvan santre sou ki moun ki ta dwe konsidere kòm yon Ameriken tou senpleman paske yo te fèt sou tè Etazini. Men, youn nan pi gwo iwoni nan listwa Ameriken yo souvan neglije: premye moun ki te fèt sou tè sa a, Ameriken Endyen yo, yo pa te rekonèt inivèsèl kòm sitwayen Etazini jiska 1924. Prensip sitwayènte dwa nesans la anrasinen nan 14yèm Amannman nan Konstitisyon Ameriken an, ki te ratifye nan 1868 apre Lagè Sivil la. Li deklare ke "tout moun ki fèt oswa ki natiralize Ozetazini, epi ki sijè a jiridiksyon an, se sitwayen Ozetazini." Malgre garanti konstitisyonèl sa a, pifò Ameriken Endyen yo te eskli paske yo te konsidere yo kòm manm nasyon tribi souveren olye ke sitwayen Etazini. Kòm rezilta, dè milyon de moun ki te fèt nan fwontyè peyi a te refize tout dwa ak pwoteksyon lòt Ameriken yo te jwi.